MERKUR

Merkur  je Suncu najbliži planet i osmi po veličini

Promjer [km] 4880
Masa [kg] 3,30 * 1023
Gustoća [g/cm3] 5,43
Sila teže [Zemlja=1] 0,38
Trajanje dana [d] 58,65
Temperatura [°C] -180 do 450
Broj satelita 0

   Planet Merkur jako je teško opažati zbog njegove blizine Suncu, a na nebu je vidljiv svega nekoliko dana u godini. Unatoč tome, bio je poznat još od doba drevnih Sumerana (3000 godina p.k.). Grci su mu nadjenuli dva imena: zvali su ga Apollo kad bi se pojavljivao u zoru, nisko iznad istočnog horizonta, a Hermes kad bi se predvečer pojavio na zapadu. No ipak, Grčki su astronomi znali da se radi o jednom objektu. Mnogi su čak, promatrajući njihovo gibanje na nebeskom svodu, bili svjesni da Merkur i Venera kruže oko Sunca, a ne oko Zemlje. Rimljani su planet nazvali Merkur, po bogu trgovine i  putovanja, vjerojatno zbog njegovog iznenadnog pojavljivanja i nestajanja u svega nekoliko dana.
   Samo je jedna letjelica posjetila Merkur - to je bio Mariner 10. Preletio je planet tri puta i zabilježio je precizne slike samo 45% njegove površine.
   Merkurova putanja, za planete, je vrlo izdužena; Suncu priđe i na 46 milijuna kilometara, dok se zna udaljiti do 70 milijuna kilometara. Sve do 1962. godine smatralo se da Merkurov dan traje jednako kao i Merkurova godina, tako da je uvijek istom stranom okrenut prema Suncu kao što je Mjesec prema Zemlji. No, pomnijim radarskim istraživanjima utvrđeno je da se on okrene tri puta oko svoje osi za vrijeme dva okreta oko Sunca. To je jedini dosad poznati objekt u Sunčevu sustavu koji utjecajem gravitacijske sile većeg tijela nema omjer dana i godine 1:1. Još nije objašnjena ova pojava.
   Merkur je u mnogo stvari jako sličan našem Mjesecu. Površine obaju tijela su pune kratera, što pokazuje da nema seizmičkih aktivnosti. Za oba tijela možemo reći da nemaju atmosferu, jer je tlak na njima oko milijardu puta manji nego na Zemlji. No ipak, helij i kisik nalaze se u tragovima na njima. Glavna razlika Merkura i Mjeseca je u tome što je srednja gustoća Merkura gotovo dvostruko veća, što bi se moglo objasniti postojanjem velike metalne jezgre unutar planeta. Pretpostavlja se da je bar dio jezgre je rastaljen, a zbog nje postoji i slabo magnetsko polje.
   Merkur nema satelita, jer je preblizu Suncu da bi se ijedan uspio održati.

 

 

NERAZJAŠNJENA PITANJA:
??? Merkur ima srednju gustoću od 5.43 g/cm3. Inače je vrlo sličan Mjesecu. Da li je moguće da su se lakše stijene izgubile u snažnom udaru meteora?
??? Tragovi željeza nisu nađeni u spektroskopskim analizama Merkura, što znači da vjerojatno nema veliku željeznu jezgru. Kako objasniti veliku gustoću?
??? Na Merkuru osim kratera ima i nekoliko relativno glatkih ravnica. Kako su one nastale?
??? Ima li iznenađenja na tamnoj strani Merkura? Radarske snimke ne pokazuju ništa neobično, ali nikad se ne zna...

 

Natko Bajić, siječanj 2004.