Nacionalni park Brijuni

Svaki kraj ima svoje legende .One o Brijunima , opisuju ih kao spašeni djelić raja na Zemlji , odvojen od ostatka svijeta uskom trakom morskog plavetnila .Nacionalni parkom proglašeni su 1983. godine .Površina parka iznosi 34 km², od kojih manji dio otpada na otočna , a veći na morska staništa .Otočje čini 14 otoka i otočića .Najveći su Veliki Brijuni ,površine 7 km² i Mali Brijun,površine 1,7 km².Cijeli arhipelag , dug 7 km , od kopna je odijeljen Fažanskim kanalom dubokim tek 12 m. Brijuni su sve do prije nekoliko tisuća godina bili dio istarskog poluotoka , a i danas im udaljenost od kopna iznosi tek 3 km.

Kao što njihov puni naziv i kazuje , na svom najvećem dijelu Brijuni nisu tipičan nacionalni park već spomen-područje .Pripadnici ilirskog plemena Histri naselili su ih još 1000 godina pr.Krista .Nakon Histra pristižu Kelti i Rimljani , a u 7.stoljeću i Hrvati . Ovakva dinamika naseljavanja rezultirala je opsežnim ostacima materijalne kulture , poput rimskih ljetnikovaca , termi , vodovoda , bazilika . Na otocinaa je oduvijek postojala težnja za poticanjem elitnog turizma .Stoga je početkom 20 . stoljeća započela borba za suzbijanje malarije .Bolest je iskorijenio Robert Koch koji je na Brijunima proveo dvije godine , a kome je u znak zahvalnosti tu podignut spomenik .

Tijekom 20 . stoljeća na otoku je otvoren zoološki vrt i safari park .U skorije vrijeme postoji tkz . park dinosaura u kojem se mogu razgledati očuvani tragovi ovih zadivljujućih stvorenja .
Zavičajni, autohtoni , biljni i životinjski svijet poremetilo je unošenje alohtone divljači 1900 . godine : srna , jelena lopatara , aksis jelena , muflona i zečeva . Jeleni i mufloni "zaslužni " su za osebujan izgled osamljenih stabala hrasta crnike ( Quercus ilex) .Njihova je krošnja zadobila kišobranasti oblik jer su im jeleni i mufloni pobrstili lišće i mlade izbojke . Blaga klima omogućila je rast bujne makije koja ponegdje naraste do 8 m visine . Zavičajne šume crnike , zelenike , mirte , lovora ispresijecane su parkovima i travnjacima s unesenim vrstama biljaka : cedrovima , sekvojama i eukaliptusom .
Cijelo je otočje važno sezonskoo boravište ptica , a najvažnija je slatkovodna bara Soline na Velikom Brijunu . Zbog dugotrajne zaštite dobro očuvano podmorje Brijuna odlikuje se gotovo istovijetnim životnim zajednicama kao istarsko područje .