Nacionalni park Kornati |
Izreka "koliko je dana u godini , toliko je kornatskih otoka" najbolje opisuje najrazvedenije otočje na europskom dijelu Sredozemlja .Površina nacionalnog parka , proglašenoga 1980 . godine , iznosi oko 220 km 2 od čega tek oko 60 km2 otpada na kopnenu površinu , a ostatak izuzetno vrijedno podmorje.
Oko 140 kornatskih otoka , otočića i hridi podijeljeno je u četiri otočna niza :Stiska , Žutska , Kornatska i Piškerska otočna skupina nazvane su po četri osnovna otoka , a unutar granica nacionalnoga parka obuhvaćeno ih je stotinjak . Na osebujni izgled otoka utjecali su geološka građa , klimatski utjecaji , utjecaji mora i ljudska djelatnost.Na pučinskim stranama otoka , pod utjecajem mora nastali poznati kornatski klifovi .Najviša litica naziva se Klobučar .Visoka je 80 m , a još 100 m spušta se u dubinu .Otoci su tipična krška područja bogata zanimljivim oblicima karbonatnih stijena .Zanimljivo je da se razina mora na hrvatskom dijelu Jadrana podiže pa je još u antičko doba otok Kornat bio spojen s Dugim otokom .
Vlasnici Kornata su stanovnici okolnih otoka i kopna koji su na otočju bave stočarstvom , maslinarstvom i mjestimično ratarstvom .Posjedi su odijeljeni suhozidima , koji cijelom otočju daju prepoznatljivi izgled .Na Kornatima se nalazi oko 300 povremeno naseljenih kuća .
Tisuće godina sječe ogolile su Kornate , preostale su samo stijene i travnjaci , pa je u biljnom pokrovu najzastupljenija vegetacija kamenjara .Ovčarstvo je u potpunosti uništilo izvornu šumsku vrstu hrasta crnike , koji se sada mjestimično obnavlja .Najčešće vrste su kadulja , kovilje , dubrovačka zečina i drvolika mlječika .Neki od otoka obrasli su makijom .
Životinjskim je vrstama najbogatije podmorje , pa morsko dno nastanjuje 295 vrsta spuži , žarnjaka , člankonožaca , mekušaca i pripadnika drugih skupina beskralježnjaka .Od kralježnjaka su najzastupljeenije ribe (trlja, zubatac ,fratar , salpa , gavun , spar ...).Zbog nedostataka biljnog pokrova fauna otoka je oskudna , s tek nešto zastupljenim pticama.
