Nacionalni park Mljet |
Gotovo trećina zelenog otoka , kako se često naziva Mljet , je nacionalni park .Nalazi se na zapadnom , najšumovitijem dijelu otoka , na površini od 53 km 2 , a mjereno od najizbočenijih rtova obuhvaća i pola kilometra široki morski pojas .Nacionalni parkom proglašen je 1960 . godine zbog izuzetne razvedenosti obale, osebujnog biljnog pokrova i kulturne baštine .
Njegov najpoznatiji dio zasigurno je područje na kojem se more kroz uske prolaze uvuklo duboko u kopno i oblikovalo Veliko i Malo jezero .Veliko ,površine 145 ha, i Malo jezero ,površine 24 ha ,spaja tjesnac širok tek 2,6 m i dubok 0,5 metara .Tek je neznatno širi bio tjesnac koji povezuje more i Veliko jezero , ali je iz prometnih razloga proširen i produbljen .U jezerima se zbog njihove zatvorenosti razvio osebujan živi svijet , izuzetno osijetljiv na zagađenje ili promjenu životnih uvijeta .
Uz obalu se nižu otoci , poluotoci , otočići i potopljene pećine . Stoga i ne čudi da je na pučinskoj strani otoka donedavno živjela sredozemna medvjedica (Monachus monachus) koja, nažalost , nije preživjela proganjanje i izlov . Za njezin opstanak na našoj obali zakoni o zaštiti stigli su prekasno .
Biljni pokrov parka karakteriziraju bujne šume hrasta crnike ili česvine i zavičajne šume alpskog bora (Pinus halepensis) .Bujno je razvijena gusta makija , raslinje bez stabla , koje uglavnom čine vazdazelene grmaste biljke , mnogim povijušama isprepletene do nepohodnosti .Osim što sprječava ispiranje tla , obitavalište je mnogim vrstama gmazova i ptica .U makiji su najzastupljenija mirta , lovor , lemprika , zelenika , veliki vrijes i mnoge druge .
Mljet je važno zimovalište ptica , a preko njega vode i njihovi selidbeni putovi .Od mnoštva gmazova najzanimljivije su gušterice .Na otoku su pomutnju izazvale unesene vrste , poput jelena lopatara ili nedavno pridošlih divljih svinja , ali se kao prava počast pokazao mungos , unesen 1909 . da di istrijebio zmije otrovnice .Mungosi su to uistinu učinili , ali su se okomili i na ostale životinje .Smatra se da se populacija mungosa tek danas nalazi u krkhoj ravnoteži s okolinom .
