Nacionalni park Plitvička jezera
Proslavljena i toliko put otpjevana Plitvička jezera UNESCO je 1949 . godine uvrstio u Popis svjetske prirodne baštine .Nacionalni park , površine 266 km2 , smjestio se između Male Kapele i Ličke Plješivice , na visini od 400 do 1280 metara .Impresivna jezera i slapovi te bogat šumski pokrov (80% površine parka obraslo je šumom) osnovni su razlozi proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom.
Jezgru parka čini niz od 16 jezera , koja dijelimo na gornja (izgledom nalikuju na planinska ) i donja (više kraška) jezera .Povezana su nizom slapova , od kojih je najpoznatiji slap Plitvice visok 78 metara .Vodom ih opskrbljuje niz potoka - Crna i Bijela rijeka, Rječica i Plitvica , te mnogi drugi podzemni vodotokovi .
Karakteristika Plitvičkih jezera su sedrene pregrade .Mlađeg su postanka , a nastaju na mjestima brzaca i vodopada , u vodi zasićenoj kalcijevim karbonatom i s malom količinom organskih tvari .Na takvim prostorima iz vode izlazi ugljični dioksid , a taloži se karbonat .Važno je znati da taloženje sedre ne dolazi ako se naruši izuzetno krhka prirodna ravnoteža .Sedrene pregrade danas najviše ugrožava smanjeni dotok vode i povećanje količine organske tvari ,čemu smo nažalost svakodnevni svjedoci .
Šumski pokrov oko samih jezera uravnotežuje količinu vode u tlu , sprječeva eroziju , a bitno je sklonište i izvor hrane divljim životinjama.Park obrasta niz šumskih zajednica , a najzastupljenija je šuma bukve i jele "Ćorkova uvala" , u čiji je razvoj i obnavljanje zabranjeno uplitanje čovjeka .Prašuma se nalazi na Maloj Kapeli , na površini od 80 ha . Ovaj strogo zaštićeni specijalni rezervat šumske vegetecije jedna je od rijetkih prašuma sačuvanih u Europi .
U vodama jezera i pritocima najzastupljenije su pastrve i obični rakovi .Uz bogat ptičiji svijet ,(pupavci , vodomari , sjenice , vjetruše ), poznati su šumski stanovnici smeđi medvjedi , vukovi , divlje svinjee , jeleni i tako dalje .
